155 search hits
-
Najtežim i najdužim putom (Stjepan Damjanović: Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.)
(2009)
-
Vuk-Tadija Barbarić
-
Pomicanje naglasaka na prednaglasnicu u imenskih riječi u mjesnome govoru Crikvenice
(2008)
-
Martina Bašić
- U radu se prikazuju rezultati terenskoga istraživanja o pomicanju naglasaka u imenskih riječi na prednaglasnicu, odnosno o praslavenskom prijenosu siline unutar naglasne cjeline u čakavskome govoru Crikvenice. Pomicanje se naglasaka na prednaglasnicu provodi dosljedno u svima razmatranim kategorijama (osim u brojeva) u kojima su zadovoljeni ovi uvjeti: prvotni silazni naglasak na prvome (ili jedinome) slogu osnove one riječi koja čini naglasnu cjelinu s prijedlogom ispred sebe. U akuzativu su imenica muškoga i ženskoga roda zabilježene alternacije. Pomicanje naglasaka na prednaglasnicu u nekim primjerima srednjega roda u L jd. zahvaća i drugotne silazne naglaske koji su se na prvome slogu osnove našli naknadno, zbog naglasnoga ujednačavanja paradigme ili naglasnoga tipa.
-
Čekavski rječnik (Ivan Mahulja: Rječnik omišaljskoga govora, Riječki nakladni zavod – Općina Omišalj, Rijeka – Omišalj, 2006.)
(2008)
-
Martina Bašić
-
Akuzativne dopune zu neprijelazne glagole : što su unutrašnji objekti?
(2009)
-
Matea Birtić
Ivana Matas Ivanković
- U radu se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike.
-
Usustavljenost hrvatskoga strukovnog nazivlja – potreba i izazov (Lana Hudeček, Milica Mihaljević (u suradnji s Brunom Nahodom): Hrvatski terminološki priručnik, IHJJ / NZZ, Zagreb, 2009.)
(2009)
-
Goranka Blagus Bartolec
-
Leksičke funkcije kao pokazatelji značenjskih odnosa u kolokacijskim svezama hrvatskoga jezika
(2008)
-
Goranka Blagus Bartolec
- U radu se na primjerima kolokacijskih sveza hrvatskoga jezika analiziraju leksičke funkcije koje je unutar svojega teorijskoga modela značenje – tekst razradio Igor Meljčuk. Na uzorku od desetak leksičkih funkcija koje predstavljaju opće značenjske modele primjenjive u svim jezicima opisuju se značenjski odnosi na osnovi kojih nastaju kolokacijske sveze, dakle, jezične jedinice koje po svojoj strukturi nadilaze razinu jedne riječi, tj. leksema.
-
Povijesni put standardizacijskih procesa (Anita Peti-Stantić: Jezik naš i/ili njihov. Vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa, Srednja Europa d. o. o., Zagreb, 2008.)
(2008)
-
Goranka Blagus Bartolec
-
S leksikografijom od malih nogu (Prvi školski rječnik: Školska knjiga – Institut za hrvatski jezik, Zagreb, 2008.)
(2008)
-
Goranka Blagus Bartolec
-
Međimurski interdijalekt
(2004)
-
Đuro Blažeka
- U radu autor donosi rezultate istraživanja razgovornog jezika odabrane skupine mlađih govornika međimurskog dijalekta. U prvom se dijelu rada opisuju “čvrsti dijelovi” međimurskoga dijalekta, tj. one osobine toga dijalekta koje su se u ispitivanom govoru očuvale kod većine ispitanika i koje će najvjerojatnije još vrlo dugo opstati. U drugom dijelu rada opisuju se one osobine toga dijalekta za koje se čini da su u govoru većine ispitanika nestale ili se vidi tendencija nestajanja. Situacija nalik opisanoj u ovom radu sve se više zamjećuje i na terenskim istraživanjima toga dijalekta.
-
Nedovršivost pisanja (Mateo Žagar: Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.)
(2007)
-
Dubravka Bogutovac
